Koncept istraživačkog učenja utemenjen na interdisciplinarnosti bio je osnovno polazište za oblikovanje strukture oglednog časa iz nastavnog predmeta Slikanje. Inspirativni poticaj za slikanje portreta bila su djela prominentnih bosanskohercegovačkih umjetnika, bivših profesora i učenika Srednje škole primjenjenih umjetnosti. Interdisciplinarni pristup se ogleda u povezivanju sadržaja iz različitih znanstvenih oblasti: nacionalne povijesti umjetnosti, tehnologije slikarstva, muzeologije, teorije likovne forme i književnosti.
Učenici su realizaciji zadataka pristupili studiozno. Prvi korak u istraživačko-kreativnom procesu bila je posjeta biblioteci Srednje škole primjenjenih umjetnosti s ciljem prikupljanja relevantnih informacija kroz uvid u referentnu literaturu. Otvorio se čitav niz pitanja poput fenomena socijalno angažirane umjetnosti, društvene uloge muzeja kao alternativne učionice i prostora za kreativno izražavanje. Rečenica Brace Dimitrijevića: ” Louvre moj atelje, ulica je moj muzej” bila je poticaj za posjetu Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u kojoj su učenici imali priliku vidjeti novu stalnu postavku Galerija entuzijazma. Odabrali su autore čiji je pristup blizak njihovom slikarskom senzibilitetu, i u direktnom kontaktu s originalnim umjetničkim djelima ušli u kreativni proces kroz postavku crteža. Upoznavanjem s biografskim podacima Romana Petrovića, Petra Tiješića, Ismeta Mujezinovića, Marija Mikulića, Nedžada Ibrišimovića i Mersada Berbera, učenici su stekli uvid i bolje razumjeli društveni kontekst u kojem su nastajala njihova djela. Proces gradnje štafelajske slike se nastavalja u klasi s posebnim osvrtom na psihološku karaterizaciju lika, proporcije, kolorističke odnose i kontraste. Korištene su tehnike slikanja uljem i akrilom bojom uz upotrebu kolaža, a slikarski nosilac je platno i karton. Osnovni cilj u realizaciji zadatka bio je razvoj vizualnih i analitičkih sposobnosti, kritičkog promišljanja, zaključivanja na osnovu vizualne percepcije, samostalnog analiziranja prostorno-oblikovnih, estetskih vrijednosti umjetničkog djela. Razvijanjem interesa i navika za promatranje i analiziranje djela svjetske i nacionalne baštine kroz redovito praćenje izložbenih aktivnosti i kulturnih dešavanja naglašava se značaj razumijevanja sadržaja iz područja povijesti umjetnosti kao dijela opće kulture.
Povezivanjem dvije respektabilne institucije koje su odigrale ključnu ulogu u oblikovanju bosanskohercegovačke likovne scene željeli smo ukazati na značaj širenja spoznaja i razvijanja svijesti o vrijednosti kulturno-historijskog naslijeđa.
Posebnu zahvalnost dugujemo Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine i kolegici Aidi Šarac na stručnom vođenju i svesrdnoj pomoći u našem istraživačkom radu.
