Čovjek je biće jezika, a „jezik je kuća bitka“, napisao je njemački filozof Martin Heidegger u zanimljivom epistolarnom diskursu „Pismo o humanizmu“.
Riječima izražavamo svekoliku kompleksnost i neuhvatljivost naših misli. No, kako bismo vladali jezikom i razumjeli semantičke nijanse koje razlikuju riječ od riječi, tu sposobnost valja usavršavati i njegovati, a preduvjet za to jeste poznavanje vlastitog jezika i njegove strukture.
S ciljem isticanja značaja očuvanja maternjeg jezika, svih njegovih idioma, njegove bogate baštine i povijesti obilježavamo 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
Ove godine, tom prigodom, upriličili smo niz aktivnosti: prezentaciju o jeziku, dramski prikaz „Građanin plemić“ J. B. P. Molièrea (video), recital te izložbu likovnih radova.
Direktorica škole mr. Elma Alić-Šobot otvorila je program i poželjela dobrodošlicu višoj stručnoj saradnici s Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu mr. Sumeji Bičević, koja je potom održala prigodno predavanje.
Cilj predavanja bio je razvijanje svijesti o jezičnoj tradiciji, upoznavanje učenika s teorijskim aspektima pisama, ukazivanje na grafemske specifičnosti. Također, u uvodnim razmatranjima učenicima je skrenuta pažnja na važnost obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika te uopće njegovanje jezične i kulturne različitosti.
Ostvarena je uspješna saradnja Aktiva nastavnika općeobrazovne nastave i Aktiva nastavnika stručno-teorijske i užestručne nastave (Odsjek za primijenjeno slikarstvo, profesorica Lejla Bušatlić).
Ne smijemo dopustiti da biće jezika izgubi svoju bićevnost i da kuća bitka postane prazna. Unatoč činjenici da savremeno društvo više ne može funkcionirati bez tehnopoklonstva, ne smijemo dopustiti kibernetičko „pustošenje jezika“ i krizu komunikacije – da um čovjekov, pod silnim naletom informacija, počne sličiti na apokaliptične projekcije koje prikazuju kako bi poslije izvjesnog vremena izgledali veliki gradovi kada bi sa Zemlje nestao čovjek.
